Matija Nalis
2015-11-05 22:28:28 UTC
Situacija: stambena zgrada iz 60ih godina proslog milenija (energetska klasa
"F"), stan u prizemlju. Plasticna stolarija. Vanjski zid sa sumnjom
postojanja u neku (efikasnu) izolaciju.
Problem: u zimsko doba, u spavacoj sobi, prosjecna relativna vlaznost preko
noci naraste na 70-80% (pri cca 19-20C unutarnje temperature), pa se na
vanjskom zidu s unutarnje strane (u sobi) hvata vlaga, a na vlagu nezeljene
plijesni.
Ideja koja mi trenutno izgleda najsmislenija je stavljanje izolacije
s unutarnje strane vanjskog zida. Idealno rjesenje bi bilo da (od bitnijeg
prema manje bitnom):
- ne dovede do požara (uz sam zid je 3kW električna šamotna peć)
- nema svojih potencijalnih zdravstvenih problema (pogotovo kada pricamo o
upotrebu unutar spavace sobe i male djece unutra: npr. zloupotreba
vanjske fasadne boje u interijerima, upitna kancerogenost minaralnih vuna
i sl)
- eliminira potpuno uvijete za nastanak plijesni
- sto minimalnije (ako je moguce bez ikakvih) potrebe odrzavanja
- da ima sto manji dodatni mjesecni trosak energije, a po mogucnosti cak i
smanji potrosnju energije (poveca energetsku efikasnost)
- ima sto manji inicijalni trosak implementacije
- da ne dira nista s vanjske strane zgrade (suglasnost sustanara i sl.
problemi)
- potrosi minimalno prostora u interijeru (i ovako je nagurano sve od
zida do zida, bilo koja izmjena zahtjeva vece ili manje radove i
dodatne troskove)
Prijedlozi i upute (ili linkovi na iste) dobrodosli!
Naginjem stiroporu, 5-8cm? Smije li to blizu takvom izvoru grijanja? Sto
mi sve treba i kak da postavim (i koliko to otprilike kosta u samogradnji),
a da si ne stvorim nove probleme? Da li ce problem biti veza za hladnim
podom (pod je isto bez izolacije pretpostavljam, parket direktno na
betonskoj deci od podruma ispod! sredjivanje istog je vjerojatno previse
dodatnog troska). Pretpostavljam da radovi trebaju cekaju proljece/ljeto?
Ostali prijedlozi i ideje?
-------------------------------------------------------------------------
Dosad pokusano: ciscenje zida, ubijanje plijesni i prefarbavanje sa onim
bojama za interijere kaj imaju razne fungicide i ostale biocide u sebi
protiv plijesni znacajno pomaze, ali ne bas u potpunosti. Kako nije bas
idealno svake godine rasturati sobu i to ponovo cistiti i mazati, niti
koristiti ubitacnije koncentracije fungicida namjenjene za vanjsku fasadnu
upotrebu (iz zdravstvenih razloga, mala djeca itd), trazi se nesto bolje.
Eliminirane (ili nedovoljno interesantne) ideje:
- jace grijanje:
osim neprihvatljivo vece potrosnje, previsoke temperature za ugodno
spavanje, izgleda da ne bi niti pomoglo samo po sebi:
http://www.dpcalc.org/
(osim u kombinaciji sa provjetravanjama ili sl.)
- cesto provjetravanje
glupa vlaga se skuplja izgleda mahom dok ljudi spavaju i izdisu istu, pa
bi trebalo valjda se buditi dva put nocu idealno da se provjetri. Ovak
provjetravanje dvaput dnevno pomaze, ali ne dovoljno da otkloni problem.
- busenje stolarije ili stavljanje lose stolarije
(stalni protok zraka, ali opet znacajno povecani troskovi grijanja)
- odvlazivaci zraka
Bilo bi idealno rjesenje, da ga se ima gdje staviti i da postoje neki
ekstremno tihi (sva vlaga se stvara po noci, pa bi tad i trebao raditi).
Obzirom da je spavaca soba, vec 30+dB je neprihvatljivo.
A i dodatna potrosnja je minus (pogotovo sto rashladjeni zrak treba i
zagrijati nakon toga).
- sredjivanje izolacije s vanjske strane
Sredjivanje fasade na cijelog zgradi izvana izgleda nije izvedivo (vecina
stanara su prvi vlasnici iz navedenih 60ih, tako da ih za izradu bolje
fasade sa povratom investicije duzom od 5 godina nije briga, jer ne budu
mahom dozivijeli povrat investicije)
- rekuperatori topline
prozracivanje bi trebalo rijesiti problem, i smanjiti gubitke topline, ali
osim sto prilicno kosta inicijalna instalacija, zahtjevaju i busenje
rupetina sve do vani, sto bih zelio svakako izbjeci.
"F"), stan u prizemlju. Plasticna stolarija. Vanjski zid sa sumnjom
postojanja u neku (efikasnu) izolaciju.
Problem: u zimsko doba, u spavacoj sobi, prosjecna relativna vlaznost preko
noci naraste na 70-80% (pri cca 19-20C unutarnje temperature), pa se na
vanjskom zidu s unutarnje strane (u sobi) hvata vlaga, a na vlagu nezeljene
plijesni.
Ideja koja mi trenutno izgleda najsmislenija je stavljanje izolacije
s unutarnje strane vanjskog zida. Idealno rjesenje bi bilo da (od bitnijeg
prema manje bitnom):
- ne dovede do požara (uz sam zid je 3kW električna šamotna peć)
- nema svojih potencijalnih zdravstvenih problema (pogotovo kada pricamo o
upotrebu unutar spavace sobe i male djece unutra: npr. zloupotreba
vanjske fasadne boje u interijerima, upitna kancerogenost minaralnih vuna
i sl)
- eliminira potpuno uvijete za nastanak plijesni
- sto minimalnije (ako je moguce bez ikakvih) potrebe odrzavanja
- da ima sto manji dodatni mjesecni trosak energije, a po mogucnosti cak i
smanji potrosnju energije (poveca energetsku efikasnost)
- ima sto manji inicijalni trosak implementacije
- da ne dira nista s vanjske strane zgrade (suglasnost sustanara i sl.
problemi)
- potrosi minimalno prostora u interijeru (i ovako je nagurano sve od
zida do zida, bilo koja izmjena zahtjeva vece ili manje radove i
dodatne troskove)
Prijedlozi i upute (ili linkovi na iste) dobrodosli!
Naginjem stiroporu, 5-8cm? Smije li to blizu takvom izvoru grijanja? Sto
mi sve treba i kak da postavim (i koliko to otprilike kosta u samogradnji),
a da si ne stvorim nove probleme? Da li ce problem biti veza za hladnim
podom (pod je isto bez izolacije pretpostavljam, parket direktno na
betonskoj deci od podruma ispod! sredjivanje istog je vjerojatno previse
dodatnog troska). Pretpostavljam da radovi trebaju cekaju proljece/ljeto?
Ostali prijedlozi i ideje?
-------------------------------------------------------------------------
Dosad pokusano: ciscenje zida, ubijanje plijesni i prefarbavanje sa onim
bojama za interijere kaj imaju razne fungicide i ostale biocide u sebi
protiv plijesni znacajno pomaze, ali ne bas u potpunosti. Kako nije bas
idealno svake godine rasturati sobu i to ponovo cistiti i mazati, niti
koristiti ubitacnije koncentracije fungicida namjenjene za vanjsku fasadnu
upotrebu (iz zdravstvenih razloga, mala djeca itd), trazi se nesto bolje.
Eliminirane (ili nedovoljno interesantne) ideje:
- jace grijanje:
osim neprihvatljivo vece potrosnje, previsoke temperature za ugodno
spavanje, izgleda da ne bi niti pomoglo samo po sebi:
http://www.dpcalc.org/
(osim u kombinaciji sa provjetravanjama ili sl.)
- cesto provjetravanje
glupa vlaga se skuplja izgleda mahom dok ljudi spavaju i izdisu istu, pa
bi trebalo valjda se buditi dva put nocu idealno da se provjetri. Ovak
provjetravanje dvaput dnevno pomaze, ali ne dovoljno da otkloni problem.
- busenje stolarije ili stavljanje lose stolarije
(stalni protok zraka, ali opet znacajno povecani troskovi grijanja)
- odvlazivaci zraka
Bilo bi idealno rjesenje, da ga se ima gdje staviti i da postoje neki
ekstremno tihi (sva vlaga se stvara po noci, pa bi tad i trebao raditi).
Obzirom da je spavaca soba, vec 30+dB je neprihvatljivo.
A i dodatna potrosnja je minus (pogotovo sto rashladjeni zrak treba i
zagrijati nakon toga).
- sredjivanje izolacije s vanjske strane
Sredjivanje fasade na cijelog zgradi izvana izgleda nije izvedivo (vecina
stanara su prvi vlasnici iz navedenih 60ih, tako da ih za izradu bolje
fasade sa povratom investicije duzom od 5 godina nije briga, jer ne budu
mahom dozivijeli povrat investicije)
- rekuperatori topline
prozracivanje bi trebalo rijesiti problem, i smanjiti gubitke topline, ali
osim sto prilicno kosta inicijalna instalacija, zahtjevaju i busenje
rupetina sve do vani, sto bih zelio svakako izbjeci.
--
Opinions above are GNU-copylefted.
Opinions above are GNU-copylefted.